1100. GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA I KRUNIDBE KRALJA TOMISLAVA NA DUVANJSKOM POLJU
Saznajte više
Po njemu (Vladislavu) vladaše brat njegov Tomislav, koji je bio po prirodi snažan, ali nije bio kao brat mu. Za vladanja Tomislavljeva pokrene vojsku ugarski kralj zvani Atila, da ga savlada. Ali kralj Tomislav, hrabar mladić i snažan junak, zametne s njim mnoge vojne i uvijek ga natjera u bijeg. I rodi Tomislav sinove i kćeri i u trinaestoj godini svoga vladanja umre.
Ljetopis popa Dukljanina, Matica Hrvatska Zagreb 1950
Događanja
Saznajte sva događaje vezane uz proslavu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
12. 06. 2025.
Praizvedba glazbeno-scenskog spektakla o krunidbi kralja Tomislava
Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini (VMH BiH) nositelj je projekta „Glazbeno-scenska legenda "Krunidba kralja Tomislava“, čija će praizvedba biti upriličena u subotu, 28. lipnja 2025. godine u Bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu. Ovaj projekt je središnji slavljenički događaj u Bosni i Hercegovini kojim se obilježava 1100. obljetnica krunidbe kralja Tomislava. Ovo iznimno umjetničko djelo okupilo je istaknute hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnike i ansamble: glazbu potpisuje Darko Domitrović, libreto Miro Gavran, dok je za aranžman zaslužan Igor Tatarević. U izvedbi sudjeluju solisti Josipa Bilić, Roko Radovan i Siniša Štork iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a naratori su Mirela Kordić, Ivo Krešić, Nikolina Marić i Robert Pehar, inače članovi glumačkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Uz njih nastupaju Zbor Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru te Simfonijski orkestar Mostar, pod ravnanjem maestra Tatarevića. Režiju ovoga glazbeno scenskog djela potpisuje Robert Raponja. Praizvedba se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a producenti projekta su već spomenuti HNK Mostar kao izvršni producent te HNK Zagreb i Simfonijski orkestar Mostar. Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad. Posebnu vrijednost ovom djelu nastalom povodom 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju daje činjenica kako će praizvedba biti na simbolički i povijesno najvažnijoj lokaciji ove obljetnice, u Tomislavgradu, u bazilici čiji je kamentemeljac za gradnju bio položen prije točno stotinu godina, povodom 1000. obljetnice krunjenja Tomislava za kralja. Više informacija o samom projektu i praizvedbi bit će predstavljeno na konferenciji za novinare koja će se održati u četvrtak, 12. lipnja 2025. godine u Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru, s početkom u 13 sati, a na kojoj će govoriti predsjednik VMH BiH Damir Zorić, ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, skladatelj Darko Domitrović, libretist Miro Gavran, aranžer i dirigent Igor Tatarević, redatelj Robert Raponja i ravnateljica KIC-a Tomislavgrad Danijela Papić. Renomirane ustanove, vrhunski autorski i izvođački tim s više od 90 izvođača na pozornici u prekrasnom ambijentu bazilike sv. Nikole Tavelića jamče nezaboravan glazbeno-scenski spektakl koji će ponosom i zadovoljstvom ispuniti ne samo sve sudionike ovoga projekta, nego i sve koji kao gledatelji budu nazočili ovom umjetnički, povijesno i simbolički iznimnom događaju.
02. 06. 2025.
HRT snima dokumentarno-igrani film o kralju Tomislavu
U sklopu priprema za snimanje dokumentarno-igranog filma o kralju Tomislavu, u Tomislavgradu su se susreli redatelj Ivo Kuzmanić i Aleksej Goffhardi-Pavlovski, urednik emisije Pučke i predajne kulture. Tom prigodom razgovarali su o konceptu emisije, planu snimanja te su zajedno obišli lokacije na kojima će se odvijati snimanje. Sastanak je održan u povodu velike obljetnice u Tomislavgradu, a pridružile su im se i pjevačice pučkih pjesama iz Bukovice, koje će također sudjelovati u ovom televizijskom projektu. U sklopu posjeta odrađeni su i pripremni produkcijski dogovori.
Slava i hvala Bogu koji se smilova narodu te mu dade krunjena kralja
Iz medija
Saznajte sve medijske objave o 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
20. 05. 2025.
Prava fešta u susjedstvu: pogledajte prizor snimljen danas u Tomislavgradu, povod obljetnica važna za hrvatsku povijest
U utorak je bilo svečano u Tomislavgradu, u susjednoj Bosni i Hercegovini. Naime, Tomislavgrad i njegov Gradski stadion na simboličan i dojmljiv način upisali su se u bogatu arhivu Milenijskih fotografija proslavljenog fotografa Šime Strikomana. Povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, na Gradskom stadionu snimljena je Milenijska fotografija u kojoj je sudjelovalo čak 1100 učenika osnovnih škola s područja općine Tomislavgrad. Djeca su, raspoređena na travnjaku stadiona, svojim tijelima formirala službeni logo obljetnice, natpis “Tomislavgrad” i broj “1100”, čime su vizualno dočarala veličinu i značaj ove obljetnice za hrvatsku povijest i lokalnu zajednicu. Fotografija će ostati trajna uspomena na ovaj važan događaj. Projekt Milenijskih fotografija Šime Strikoman pokrenuo je 2000. godine u Vodicama, a do danas je snimio više od 900 takvih fotografija diljem Hrvatske i inozemstva, bilježeći trenutke zajedništva i identiteta lokalnih zajednica. Fotografija snimljena u Tomislavgradu prenosi snažnu poruku ponosa, kulturnog identiteta i zajedništva, a istovremeno ima i edukativni karakter jer potiče mlade na aktivno sudjelovanje u obilježavanju važnih povijesnih datuma. Događaj je dio šireg programa obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, u okviru kojeg se diljem zemlje održavaju brojne manifestacije, izložbe i kulturni događaji, stoji na mrežnoj stranici www.1100-hrvatsko-kraljevstvo.com. Šime Strikoman ustupio nam je i dvije lijepe fotografije s proslave u Tomislavgradu. Preuzeto s: slobodnadalmacija.hr
19. 05. 2025.
Tragovima duha, umjetnosti i domovine: Trodnevno hodočašće Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“
U prigodi obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (925. – 2025.), Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ organizira različita kulturna, duhovna i znanstvena događanja diljem Lijepe naše, ali i Bosne i Hercegovine. U sjedišIako razdvojeni kilometrima i oceanima, Hrvati u domovini i dijaspori povezuje snažan osjećaj zajedništva, jezika, kulture i identiteta. Tijekom povijesti, mnogi su Hrvati napuštali svoju domovinu tražeći sigurnost, obrazovanje ili bolje gospodarske prilike, no pritom nisu zaboravili svoje korijene. Danas, zahvaljujući brojnim udrugama, crkvama, školama i digitalnim platformama, veze između Lijepe naše i iseljeništva postaju sve čvršće i sadržajnije. Nedavno hodočašće Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u Tomislavgrad simbolično se naglašava važnost očuvanja nacionalnog identiteta i kulturne baštine među Hrvatima izvan domovine, jer takvi susreti jačaju duhovne, kulturne i povijesne mostove između matične zemlje i njezine dijaspore. U prigodi obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (925. – 2025.), Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ organizira različita kulturna, duhovna i znanstvena događanja diljem Lijepe naše, ali i Bosne i Hercegovine. U nizu od, do sada objavljenog 61 projekta (https://1100.dbhz.hr/), projekt pod brojem 24 posvećen je duhovnoj komponenti obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva – hodočašću Družbe u Tomislavgrad. Na hodočašću je sudjelovalo više od 40 hodočasnika, uključujući članove Družbe i goste, u organizaciji i pod stručnim vodstvom maestra Josipa degl’ Ivellia, Zmaja Bračkog II., Kancelara Kapitula Zlatnoga Zmaja, areopagita i predsjednika Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine. Uz Velikoga meštra Družbe prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, koji je predvodio hodočašće, također su sudjelovali Meštar obredničar pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, Meštar zmajskih stolova doc. dr. sc. Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina, te prof. dr. sc. Nevio Šetić, Zmaj od Istre, Veliki meštar iz prošlog saziva Meštarskoga zbora. Duhovni voditelj tijekom hodočašća bio je Meštar kapelan mons. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, Zmaj Osječki od Svetog Josipa. Naše trodnevno putovanje, kao dio velikog projekta obilježava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, bilo je protkano kulturom, molitvom i zajedništvom, a sve s ciljem da se dostojanstveno prisjetimo početaka hrvatske državnosti i snage duha našega naroda. Svako putovanje nosi priču, a ova naša pričala je priču o vjeri, umjetnosti i ljubavi prema domovini – tihim koracima u ritmu prošlih i sadašnjih vremena. Prvi dan: Međugorje – Srce molitve i tišine U ranim jutarnjim satima zaputili smo se prema Međugorju, mjestu koje je od 1981. godine postalo jedno od najvažnijih marijanskih svetišta svijeta. Dok smo se približavali mjestu, krajolik se mijenjao – škrta zemlja, kamenjari i niske masline podsjećali su nas da dolazimo u prostor gdje su i priroda i čovjek naučili moliti u tišini. Zaustavili smo se ispred crkve sv. Jakova, srca duhovnog života Međugorja. U tišini smo proveli vrijeme u molitvi i razgledali unutrašnjost crkve, diveći se jednostavnosti arhitekture i snazi atmosfere. Nakon duhovnog okrjepljenja, zaslužili smo i onu tjelesnu. Uputili smo se u Etno selo Herceg, smješteno svega nekoliko minuta vožnje od crkve. Selo je prava mala čarolija – replike starih hercegovačkih kamenih kuća, mlin, vinograd i restorani u tradicionalnom stilu. Uživali smo u obilatom ručku sastavljenom od domaćih delicija. Naš put dalje vodio je prema samostanu sv. Ante na Humcu kod Ljubuškog, najstarijem franjevačkom samostanu u Hercegovini. Osnovan u 15. stoljeću, Humac ne samo da čuva duhovnu tradiciju, nego i bogatu arheološku zbirku u svom muzeju. Posebno nas je zadivila Humačka ploča, najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku, iz 12. stoljeća. Šetnja kroz zbirke starih predmeta, oruđa, nakita i svetih knjiga bila je poput putovanja kroz stoljeća. Kako se dan primicao kraju, stigli smo u naše konačište – Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru. Smješten na osami, uz široke vidike i zrcalnu površinu jezera, samostan je zračio mirom. Karmelski redovnici, poznati po životu kontemplacije i molitve, ugostili su nas s toplinom i jednostavnošću. Nakon večere, povečerje smo proveli u kratkoj šetnji, razgovoru i tišini, osjećajući kako nas mjesto tiho obnavlja iznutra. Drugi dan: Umjetnost i nasljeđe livanjskog kraja Nakon mirne noći i doručka u Karmelu, nastavili smo put prema Livnu. Posjetili smo Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Livnu, jedno od duhovnih i kulturnih središta ovoga kraja, s poviješću dugom više od 700 godina. Franjevci su na području Livna prisutni od 14. stoljeća, a današnji samostan izgrađen je krajem 19. stoljeća, u razdoblju nakon dolaska Austro-Ugarske vlasti. Uz monumentalnu crkvu sv. Petra i Pavla, samostan je kroz stoljeća bio žarište vjerskog života, obrazovanja i očuvanja hrvatske kulture i identiteta. Samostan čuva bogatu knjižnicu i arhiv, a uz njega djeluje Franjevački muzej i galerija Gorica, koji baštini vrijedne umjetničke i povijesne zbirke. Galerija Gorica smještena je u modernoj zgradi u središtu grada. Galerija je dom vrijedne zbirke djela Gabrijela Jurkića, suvremenog umjetnika čiji radovi reflektiraju snagu, patnju i ljepotu čovjeka i prirode. Njegove slike velikih formata, snažnih boja i dinamičnih linija, odisale su emocijom koja je iz nas izvlačila tihe uzdahe. U galeriji su izložene i skulpture, impresivne po jednostavnosti forme, ali složenosti poruke. U sklopu obilježavanja 30. obljetnice osnutka Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, 24. travnja 2025. otvorena je izložba „Sejseni – Djevojački miraz“. Ova etnografska izložba prikazuje bogatu kulturno-povijesnu baštinu s kraja 19. i početka 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na svadbene običaje i tradicijsko tekstilno rukotvorstvo karakteristično za livanjski kraj. Izloženi predmeti, koji su činili neizostavan dio mladenkinog ruha, svjedoče o umijeću, strpljenju i kreativnosti žena toga vremena te o njihovoj ulozi u očuvanju identiteta zajednice. Izložba je otvorena za javnost u prostorijama muzeja i pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje s bogatstvom kulturne baštine Livna. Nakon kulturnog predaha u Galeriji Gorica put nas je odveo dalje, put Ramskog kraja, prema Šćitu na Ramskom jezeru, gdje smo posjetili Franjevački samostan i muzej Rama-Šćit. Povijest ovoga kraja bila je ispisana ne samo u knjigama i artefaktima, nego i u očima franjevaca koji nas tamo dočekuju. U parku Franjevačkog samostana Rama-Šćit, smještenom na slikovitom poluotoku uz Ramsko jezero, posjetitelji mogu uživati u impresivnoj zbirci suvremenih skulptura koje svjedoče o bogatoj duhovnoj i kulturnoj baštini ramskog kraja. Skulptura Posljednja večera brončana je skulptura hrvatskoga akademskog kipara akademika Kuzme Kovačića, Zmaja Hvarskoga III., iz 2000. godine, dimenzija 170×308 cm. Kružna kompozicija prikazuje Isusa i dvanaest apostola u trenutku posljednje večere, nudeći suvremeni likovni izraz dubokog teološkog značenja. Ramski križ, impozantni je križ visine 4 metra i težine 2 tone, djelo Mile Blaževića, postavljen 1996. godine. Križ je spomenik svim stradalima u ratovima, a njegov monumentalni oblik i simbolika čine ga središnjim mjestom za molitvu i sjećanje. Diva Grabovčeva skulptura je posvećena legendi o djevojci Divi Grabovčevoj, simbolu čistoće i vjernosti, koja je postala važan dio lokalne tradicije i duhovnosti. O povijesti samostana te o strahovitom stradanju naroda ramskoga kraja, o čemu svjedoči ploča s imenima više od 800 pobijenih osoba nakon II. svjetskog rata kao i skoro 200 osoba poginulih u Domovinskom ratu, iscrpno nam je ispričao fra Mijo Đolan, bivši provincijal, a sada upravitelj Kuće mira i dio samostanskoga bratstva. Naša posljednja destinacija drugog dana hodočašća bio je Franjevački samostan u Širokom Brijegu, koji je smješten na istoimenom brdu iznad istoimenog grada, a njegova povijest seže unazad nekoliko stoljeća. Osnovan 1566. godine, samostan je kroz povijest igrao ključnu ulogu u očuvanju vjere, kulture i identiteta Hrvata u Hercegovini. Uz crkvu sv. Franje Asiškog, koja je centralno mjesto duhovnoga života, samostan čuva i značajnu povijesnu baštinu, uključujući vrijedne manuskripte, umjetničke predmete i dokumente. Jedan od tragičnih trenutaka u povijesti samostana i cijele Hercegovine bilo je ubijanje franjevačkih svećenika 1945. godine. Zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti, franjevci su postali meta komunističkog režima. Svi su ubijeni brutalno i bez suđenja, a njihova žrtva postala je simbol stradanja crkvenih osoba u ovom dijelu svijeta. Ovi događaji ostavili su dubok trag u povijesti samostana i čitavog kraja, a svećenici su kasnije proglašeni mučenicima. Samostan i danas čuva uspomenu na te tragične događaje te je postao simbol vjere, stradanja i oporavka naroda u Hercegovini. Treći dan: Domovina u molitvi Treći, posljednji dan započeo je posebnim događajem – sudjelovanjem na svečanoj Svetoj misi u spomen-bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, koja je održana na nakanu „Pro Patria – Za Domovinu“, uz sudjelovanje 50-ak članova Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Tomislavgrad, kao simbol hrvatske kraljevske povijesti – jer se upravo ovdje veže spomen na krunidbu kralja Tomislava – prirodno je mjesto za djelovanje i okupljanje članova Družbe. Članovi Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ donijeli su i postavili kamen temeljac za izgradnju spomen-crkve u Tomislavgradu 8. srpnja 1924. godine. Ovaj čin bio je dio obilježavanja tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava, a crkva je zamišljena kao trajni spomen na taj povijesni događaj. Arhitektonske nacrte za baziliku izradio je član Družbe, arhitekt Stjepan Podhorski, Zmaj Vinagorski, inspiriran starohrvatskim primorskim bazilikama, ali u većim dimenzijama. Svečana Sveta misa ugostila je članove Družbe u ozračju molitve i dubokog domoljublja. Propovijed Meštar kapelan mons. prof. dr. sc. Vladimira Dugalića, Zmaja Osječkog od Svetog Josipa, sve nas je podsjetila na osjećanje i potrebu za milosrđem u svijetu u kojem živimo. Sinjski alkari, čuvari viteške tradicije, simbol su hrabrosti i ponosa hrvatskog naroda. Njihovo sudjelovanje u ovom događaju dodatno je obogatilo svečanost i povezalo prošlost s današnjicom. Na putu prema Zagrebu zastali smo kako bismo posjetili Franjevački samostan i crkvu sv. Franje Asiškog u Imotskom, koji predstavljaju značajan duhovni i kulturni centar Imotske krajine. Putovanje srca i pamćenja Naše putovanje završilo je, ali ono što smo ponijeli sa sobom nije bilo samo nekoliko uspomena i fotografija. Ponijeli smo duboki osjećaj povezanosti s ovim kamenom i zemljom, s ljudima koji je stoljećima oblikuju i s vjerom koja ih nosi kroz izazove i blagoslove života. Ovo trodnevno hodočašće bilo je podsjetnik na ono što nas čini onima što jesmo: vjera, kultura, zajedništvo i ljubav prema Domovini. Obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva Jedan od ključnih pokretača obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva jest Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, jedna od najstarijih i najuglednijih kulturnih udruga u Hrvatskoj, osnovana 1905. godine. Družba se više od stoljeća posvetila očuvanju povijesne i kulturne baštine te promicanju hrvatskoga identiteta. Družba je vrlo aktivno sudjelovala i u obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u domovini i u dijaspori. Za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokrenula je inicijativu još u srpnju 2021. godine, a Meštarski zbor (upravno tijelo Družbe) je na svome sijelu, održanom u Gospiću 29. listopada 2022. godine, donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, koje se sastoji od 40-ak članova Družbe – od sveučilišnih profesora, umjetnika do arhitekata i investitora. Dana 14. ožujka 2024. godine Hrvatski sabor jednoglasno je prihvatio prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“. Kao što je već spomenuto, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ do sada je predložila 61 projekt povezan s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (https://1100.dbhz.hr/). Neki projekti već su realizirani, dok su ostali projekti u fazi pripreme i skorašnje realizacije. Projekti uključuju istraživanja, izložbe, publikacije, obnove povijesnih lokaliteta i spomenika te druge kulturne i obrazovne programe. Družba također surađuje s državnim institucijama, lokalnim vlastima, kulturnim organizacijama te brojnim udrugama kako bi osigurala što širu uključenost i prepoznatljivost ovog važnog događaja. „Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“ donosi priliku za jedinstveno povezivanje povijesti, kulture i identiteta hrvatskoga naroda u Lijepoj našoj i u dijaspori, naglašavajući njegovu povijesnu važnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Tekst: Marija Ružić, Domagoj Kutle, Zoran Korečić, Nives Sandri / Foto: Zbirke fotografija arhiva Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Preuzeto s: mantis.hr
15. 05. 2025.
Svečano otvorena Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti– Kulture – Jezici o temi 1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a u suradnji s Maticom hrvatskom i Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“, svečano je otvoreno posebno izdanje dvodnevne 11. Međunarodne znanstvene konferencije Identiteti – Kulture – Jezici pod naslovom „1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva“. Predsjednik Organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije i prodekan za znanost Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Marko Odak je kazao kako je obilježavanje ove obljetnice u BiH, osobito na akademskoj razini, važno jer doprinosi očuvanju i afirmaciji zajedničke kulturno-povijesne baštine Hrvata s obje strane granice. „Konferencija postaje najviši oblik znanstvenog promišljanja ovog povijesnog jubileja jer okuplja istaknute znanstvenike iz različitih zemalja i disciplina, potiče dijalog i interdisciplinarni pristup te omogućuje da se povijesni značaj hrvatskoga kraljevstva sagleda u širem, europskom i suvremenom kontekstu.“ Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prof. dr. sc. Mislav Grgić je rekao kako su prazmajevi postavili spomen-obilježja diljem hrvatskih zemalja, a danas sto godina kasnije, nastavljaju tradiciju s 61 projektom u 2025. godini. Mislav Grgić, veliki meštar Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", istaknuo je kako je ova organizacija sudjelovala i u obilježavanju tisućite obljetnice 1925. godine. „Naši učenici kroz školsku literaturu uče i znaju tko je bio kralj Tomislav, najvažnija povijesna ličnost Hrvatskog Kraljevstva i prvi hrvatski kralj. Popularizacija njegove uloge iznimno je važna, a dovoljno je pogledati broj ulica, trgova i parkova koji nose njegovo ime diljem hrvatskih krajeva. Taj broj nadilazi bilo kojeg drugog lika.“ Jedan od plenarnih izlagača prof. dr. sc. Damir Zorić se prisjetio kako su u mostarskim novinama 'Osvit' građani predložili proslavu tisućite obljetnice. „Identitet nije samo stvar historiografije, već i umjetnosti, kulture sjećanja i osobne volje, a to temeljim na dvije ključne sastavnice - volji da se s nečim poistovjetimo i povijesnim činjenicama koje tu volju podupiru.“ Dr. sc. Mario Jareb je naglasio kako poruke koju nose spomen-obilježja iz 1925. godine i danas imaju snažno značenje. Citirao je natpise s pojedinih spomenika „još nas ima, još smo tu nakon tisuću godina“ te je dodao kako su Hrvati tada, predvođeni kulturnim ustanovama, jasno pokazali da postoje i da imaju identitet. Predstavljeno je posebno izdanje časopisa Hrvatska revija, pod uredničkim vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Polić Bobić, naslovljeno „Tisuću sto godina Hrvatskoga kraljevstva u Hrvatskoj reviji“. Prof. Polić Bobić je kazala kako časopis izlazi četiri puta godišnje i da se bavi hrvatskim kulturnim i društvenim temama kao i temama povezanima s Hrvatskom i hrvatskim nacionalnim korpusom. „Revija se u cijelosti posvećuje jednoj temi jedino ako je to tema od posebnog značaja, kao što je ova obljetnica, a broj izazvao ogromno zanimanje.“ Otvorena je izložba Duvno polje - kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava, autora dr. sc. o. Zvonke Martića. Klapa Drača izvela je skladbu „Na novu plovidbu“ autora don Dragana Filipovića te su kulturni dio programa upotpunili izvedbama posvećenima kralju Tomislavu. Drugi dan konferencije, 16. svibnja, posvećen je znanstvenim izlaganjima. U sklopu konferencije bit će održano 26 izlaganja, a plenarni dio okupit će istaknute hrvatske znanstvenike različitih područja koji će rasvijetliti povijesne, jezične, kulturne, pravne i političke aspekte hrvatske kraljevske baštine. Nakon zajedničkog prijedloga Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a na temelju jednoglasne odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju 2025. godine godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, prihvaćen je prijedlog Filozofskog fakulteta da se upravo ova konferencija uvrsti u službeni program proslave obljetnice. Preuzeto s: sum.ba
Kontakt
Kontaktirajte nas u vezi 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
