Izložba u Etnografskom muzeju održava se u sklopu proslave tisuću i stote obljetnice hrvatskog kraljevstva, bave se kraljem Tomislavom koji intrigira mnoge povjesničare

Kralj Tomislav, prvi hrvatski kralj, i danas predstavlja veliku enigmu. U usporedbi s drugim vladarima, o njemu se zna vrlo malo, a neki spore čak i njegovo postojanje.

Kako je on, međutim, moguće izgledao te kakvi su mu bili kruna, plašt, mač i prijestolje može se vidjeti na izložbi u zagrebačkom Etnografskom muzeju (od 12. veljače do 23. ožujka). Naslovljena "Duvno polje - kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava", izložba se održava u sklopu proslave tisuću i stote obljetnice hrvatskog kraljevstva te obuhvaća dizajnirane i izrađene nove kraljevske insignije i odjeću, djela suvremenih slikara nadahnuta doživljajem krajolika Duvanjskog polja i okolice te umjetničke fotografije povijesnog uprizorenja Tomislavove krunidbe.

Izložbom i prigodnom monografijom želi se, kako navode organizatori iz Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini "Stećak" i Etnografskog muzeja, današnjoj publici suvremenim pristupom približiti osobu kralja Tomislava, "koji je u društvenom sjećanju hrvatskog naroda jedan od najvažnijih hrvatskih narodnih vladara", a čija se krunidba, prema nekim tezama u historiografiji, dogodila na Duvanjskom polju.

Autor izložbe o. Zvonko Martić je na konferenciji za novinare u srijedu u Etnografskom muzeju rekao da je projekt počeo prije nekoliko godina, kada su u Tomislavgradu došli na ideju da se uredi Trg kralja Tomislava sa spomen-sobom.Uslijedilo je temeljito istraživanje koje je okupilo tim stručnjaka s ciljem uprizorenja nove, suvremene interpretacije predaje o krunidbi kralja Tomislava kroz artefakte, umjetničke i znanstvene radove.

Među izloženim artefaktima ističe se Tomislavov kostim koji je dizajnirala Jasmina Pacek, a koji se sastoji od donje tunike Albe, dekorativne tunike Dalmatike i plašta. Kako je njegova autorica objasnila, sve je rađeno ručno, a na vez je potrošeno čak 200 sati.

Idejno rješenje rekonstruirane srebrne krune i žezla s pozlatom te prijestolja osmislio je pak akademski kipar Ilija Skočibušić dok je autor ilustrativnih fotografija povijesnog uprizorenja krunidbe umjetnički fotograf Jasmin Fazlagić

U svom tekstu u popratnoj monografiji Zvonko Martić između ostalog navodi da su podaci o kralju Tomislavu u pisanim izvorima i arheološkim nalazima veoma oskudni te da je iz tog razloga već stoljeće i pol u fokusu hrvatske historiografije pokušaj da se riješe tri temeljna pitanja vezana za ime, vrijeme i vladanje kneza-kralja Tomislava. Citirajući povjesničare Martić detaljno piše i o društveno-političkom kontekstu nastanka predaje o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju, kao i o narodnim kazivanjima među Duvnjacima. Podsjeća i da je Ivan Kukuljević Sakcinski prvi označio Duvanjsko polje kao lokaciju krunidbe kralja Tomislava te u svom zaključku ističe da krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju kod današnjih stanovnika Tomislavgrada nema status predaje: "Oni njome raspolažu kao povijesnom činjenicom."

Na izložbi je predstavljeno i deset umjetničkih slika čiji su autori Gordana Bakić, Tomislav Buntak, Svetislav Cvetković, Sebastijan Dračić, Fedor Fisher, Danko Frišćić, Koraljka Kovač, Tin Samardžija, Matko Vekić i Josip Zanki, a nastale su tijekom trogodišnje kolonije "Zemlja kralja Tomislava" u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Akademijom likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.

Preuzeto s: jutarnji.hr